Domov

In memoriam Mladen Paver

Hrvaški kolegi so nas obvestili, da je umrl Mladen Paver, ustanovitelj rodoslovnega društva "Pavao Ritter Vitezović":

Poštovane rodoslovke, rodoslovci i prijatelji našeg Društva, 

tužna srca, obavještavamo Vas da nas je 5. studenoga 2017. godine napustio jedan od doajena hrvatskog rodoslovlja i jedan od utemeljitelja Društva gospodin Mladen Paver.

Pogreb našeg Mladena održat će se u ponedjeljak, 13. studenoga, u 11:35 na zagrebačkom Krematoriju.

Mladen Paver rođen je u Zagrebu 1927. g. Kao novinar radi od 1948., a starosnu je mirovinu dočekao u redakciji „Vjesnika“ 1983., kad se počinje baviti istraživanjem obiteljske povijesti. Ta su ga istraživanja dovela do povijesne antroponimije pa nakon „rudarenja“ po arhivima Zagreba, Budimpešte i Graza njegova datoteka broji više od 20.000 dokumentiranih tragova prezimena iz Banske Hrvatske, od kojih nijedan nije mlađi od 400 godina.

Napisao je više od 30 obiteljskih kronika s rodoslovnim stablima „visokim“ od 200 do 350 godina. S rodoslovnom tematikom nastupao je u TV i radijskim emisijama, objavljivao u časopisima „Hrvatsko zagorje“, „Hrvatski zemljopis“, „Gazophylacium“, „Stubički glasnik“, „Buzetski zbornik“ i „Drevesa“ (časopis Slovenskog rodoslovnog društva). Pisao je kolumne u listu „Varaždinske vijesti“ i u reviji „Tena“ te bio predavač na otvorenim učilištima u Križevcima, Ivancu, Zaboku i Ivanić Gradu.

Na Sveučilištu za treću životnu dob u Zagrebu vodio je pet generacija kreativne radionice „Za svojim korijenima“. S grupom entuzijasta sudjelovao je 2005. u osnivanju Hrvatskog rodoslovnog društva. U prvom mandatu bio je predsjednik Društva te glavni i odgovorni urednik časopisa „Rodoslovlje“.

Na našem je portalu objavio brojne tekstove i priloge. Autor je rodoslovnog priručnika “Pred zagonetkom obiteljskog stabla”, objavljenog 2009. godine.

 

 

Kako začeti z rodoslovjem
Leta 1998 je pri Cankarjevi založbi izšel obsežnejši priročnik z naslovom Moj rodovnik, ki ga je napisal Vasja Butina. Priporočila za delo so bila večkrat objavljena v časopisu Drevesa, ki ga...
Biti slovenske krvi, bodi Slovencu v...
Zakaj je Helena Blagne bolj znana kot Janez LajovicJohan Galjot To je šesti del s tem naslovom. V prejšnjih delih sem razpravljal o Slovencih in Slovenstvu bolj na splošno. V tem spisu iščem pomen...
Matične knjige
V Sloveniji so primarni viri rodoslovnih podatkov v civilnih in cerkvenih matičnih arhivih večinoma še vedno dostopni v obliki originalnih knjig ali njihovih dvojnikov. Starejše matične knjige so...
Status animarum v računalniku
dr. Tomaž Pisanski Nujnost prenosa arhivskih podatkov na medije, ki so primerni za računalniško obdelavo, je bila že večkrat podrobno utemeljena, zato tu ne bomo zgubljali časa za dodatno...
Main page Contacts Search Contacts Search